JOŽEF PEHAN – PIONIR SELFIJA

Umetnik o kome se malo priča Pisati o svestranom umetniku koji je otišao prerano, a ipak za sobom ostavio blago nije jednostavno. Pisati o umetniku koji se oprobao u skoro svim vidovima umetnosti – od slikarstva, muzike, fotografije, pozorišta, pa kažu i do arhitekture još je teže. Pisati o umetniku koji ni nakon sto godina […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

LUBARDA – JEDNA OD PRIČA

„Ja sam ja i svet slikam po svojoj volji, uzburkam more, rasklapam bregove. Ravnodušno, bez strasti nije moguće stvoriti ništa što bi nadživelo svoje vreme“, Petar Lubarda. Lubarda – samo prezime već zvuči moćno, poput lupa, bubnji, udara… samo prezime kao da govori o stvaralaštvu prezimenonosioca Petra Lubarde. Moćno je, udara nekada odmah u pleksus, […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

TRAGOVIMA SECESIJE – ZAJEČAR

Nema većeg zadovoljstva od istraživanja i putovanja kroz istoriju u pokušaju da se oživi i što više sazna. Nekada je sama potraga uzbudljivija od krajnjeg rezultata, nekada potraje toliko dugo da na kraju praćenje tragova i slaganje slagalice postane svrha samo sebi, pa završena slagalica ne donese očekivanu nagradu. No, u slučaju potrage za imenom […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

ŽIVOT – SAN – SMRT

Nomen est omen[1] Život – san – smrt, dramatičan naziv izložbe koja predstavlja slikarstvo dramatičnog perioda s kraja XIX i početka XX veka – slikarstvo doba secesije. Iako je prošlo sto godina od nastanka i nestanka umetničkog pokreta sa preloma vekova još uvek traju debate među istoričarima umetnosti da li je naziv secesija, Art Nuvo, […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

RetroVizija Snežane Pešić Rančić

Savremena umetnost  U intervjuu za Studio International[1] povodom svoje najnovije izložbe u Napulju, Aleksandar da Kunja (Alexandre da Cunha) je svoj rad opisao kao ’primoravanje kombinovanih elemenata da razgovaraju, pa čak i da se svađaju’. Ovaj jednostavan opis u mnogome govori o tome šta umetnost jeste ili bi bar trebalo da bude, savremena umetnost svakako […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

SVETSKI DAN SECESIJE 2020

OD DRAGE OBRENOVIĆ DO JELISAVETE NAČIĆ Šetnja povodom 10. juna Svetskog dana secesije Datum i vreme: Sreda 10. jun 2020, od 18 do 20 sati. Broj učesnika je ograničen na 25 Prijave slati na majdasikosek@hotmail.com Muzej grada Beograda i Klub Lepota života po treći put u Beogradu obeležavaju 10. jun 2020, Svetski dan secesije. Zbog promenjenih […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Čitati Slepilo vs živeti „slepilo“

Oko teme aprilskog okupljanja čitalačkog kluba nije bilo potrebe mnogo se dvoumiti. Prosto je bilo nemoguće ćaskati o Džojsu (kao što je bilo planirano) dok se oko nas uživo odvija Saramagova mračna vizija. Iako je malo verovatno da su kreatori Zoom aplikacije imali na umu čitalačke klubove, ispostavilo se da je nama prilično dobro poslužila […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

DRAGANA ILIĆ – SKULPTURE ONIH KOJI POSMATRAJU

Nekada „’Gledam, mislim i osećam – dakle postojim’ mogla bi biti parafraza Dekartovog aksioma u slučaju četiri mlade autorke predstavljene na ovoj izložbi.“ Rečenica kojom sam počela tekst u katalogu moje prve autorske izložbe u, tadašnjoj, galeriji Dannia Art i mog ozbiljnog i ličnog susreta sa radom vajarke Dragane Ilić. Bilo je to septembra 1993. […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

FOTO-KONKURS

Poziv za učešće na foto-konkursu za izložbu fotografija „Secesija – ljubav prema prirodi“ Sajt Lepota života, udruženje građana Klub Lepota života, UPG Noć muzeja i http://www.mgb.org.rs/ pozivaju vas da učestvujete na foto-konkursu za izložbu fotografija „SECESIJA – LJUBAV PREMA PRIRODI“ Teme ovogodišnje izložbe fotografija su: Elementi biljnih i životinjskih ornamenata (uključujući i insekte) na arhitekturi secesije, […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

MEŠTROVIĆ U NARODNOM MUZEJU

Meštrović i secesija „Umjetnički potencijal mladog Ivana Meštrovića oslobodio se dolaskom u Beč 1900. godine te je u samo nekoliko mjeseci prevladao krizu identiteta i od neukog ali darovitog mladića iz dalmatinskog zaleđa postao umjetnik prema bečkim mjerilima s početka stoljeća.“[1] Ovom rečenicom počinje tekst Irene Kraševac za katalog izložbe o secesiji u Zagrebu i […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •