IZLOŽBA ZADARSKE GRUPE

Šta to ima novo u Irigu Borislav Mihajlović Mihiz, korifej srpske književnosti i umetnosti XX veka, rođen je u Irigu u nevelikoj crkvenoj kući u kojoj je boravio njegov otac kao sveštenik iriške crkve. Životarila je ta kućica na iriškoj uzbrdici, razni su kroz nju prošli, bilo je kako je bilo… Na svu sreću Mihiz […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

KNJAŽEVAC – DRUGI PUT

Priču o Knjaževcu i okolini, ovoga puta, završiću pogledom u Zavičajni muzej Knjaževac i crkvu Svetog Đorđa. Knjaževac, kao i mnogi gradovi i varoši po Srbiji, ima dugu i uzbudljivu istoriju – što dokazuje da se nalazi na dobrom mestu i da je uvek bio dobar za boravak. Artefakti, ilustracije, modeli, slike, delovi nameštaja, odeća […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

KNJAŽEVAC – PRVI PUT

Timacum maius, Gurgusovac, Knjaževac… Knjaževac je varoš u Istočnoj Srbiji, jedna od onih varoši u koju prosto morate da se zaljubite i da im se vraćate kad god vam se ukaže prilika. Timacum maius (neki smatraju da se nalazio na mestu današnjeg Knjaževca), Gurgusovac, Knjaževac… Sve redom, od praistorije, Rima do današnjih dana. Tu blizu […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

MUZEJ SLATKA

Od kašičice slatka do Muzeja Putovati i otkrivati dragocenosti po Srbiji meni je najdraže zanimanje. Potraga za takvim mestima dovela me je u Kraljevo u kuću Cvetića koja je pre dve godine, osim porodičnog gnezda, postala i muzej. Živući muzej, muzej koji vam omogućava, ne samo da gledate i eventualno dodirnete eksponate, već da ih […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

SECESIJA KAO INSPIRACIJA

Kratko o izložbi „Secesija kao inspiracija“ Svetski dan secesije (World Art Nouveau Day – WAND) se u Evropi obeležava od 2013. godine. Započelo je skromno sa ponekim muzejem ili organizacijom, da bi se danas organizovali Sajmovi secesije (Art Nouveau Fairs), namenske izložbe, predavanja, dani poezije, seminari, konferencije… U Beogradu je 2018. godine u Muzeju Jovana […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

KAKO JE LINIJA PROGOVORILA

Kako je linija progovorila ili šta sve može secesija Pitalica: šta je to što vaspitačima i vaspitačicama predškolskih ustanova može pomoći da kod dece od treće do sedme godine razvijaju grafo-motoričke sposobnosti, podstiču logičko razmišljanje i memoriju, razvijaju opažanje, olakšaju usvajanje znanja o geometriji kroz simetriju, podstaknu razvoj govora i usvajanje novih pojmova, olakšaju upoznavanje […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

NA PRAŠKOM KVADRIJENALU

Kako će se Srbija predstaviti na Praškom kvadrijenalu scenskog dizajna i scenskog prostora 2019. Praško kvadrijenale scenskog dizajna i scenskog prostora osnovano je 1967. godine kako bi u žižu umetničke javnosti, bar u toku trajanja Kvadrijenala, dovela stvaralaštvo koje je često u senci velikih glumačko-rediteljskih ostvarenja, a bez kojeg ta ista ostvarenja ne bi bila […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

HILJADU I DRUGA NOĆ

Hiljadu i druga noć – izložba o prvom umetničkom balu u Beogradu Priča o prvom umetničkom balu počinje sa željom umetnika i intelektualaca beogradskih da prestonica nove, velike države, konačno dobije svoju umetnički paviljon/galeriju, mesto gde će svoje radove izlagati raznoliko umetničko bratstvo. Oformljeno je Udruženje prijatelja umetnosti „Cvijeta Zuzorić“, no od ideje i želje […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

STVARANJE MODERNOG BEOGRADA

Izložba o rađanju modernog Beograda „…Grad (je) najbolji organ pamćenja što ga je čovjek dosad stvorio…“ napisao je u Luis Mamford u knjizi „Grad u historiji“, a u uvodu svoje knjige „Grad u istoriji Evrope“ Leonardo Benevolo se nadovezao: „Grad je, ujedno, pokretač bržeg napredovanja u budućnost, ali i sidro pomoću kojega se održava veza […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

NESVRSTANI SUVENIRI MAJE GECIĆ

Esej o izložbi u Muzeju primenjene umetnosti „Do pomeranja intelektualnih ocena dolazi i usled susreta umetnosti i nauke u veku kibernetike. Zahvaljujući novom gradivu i optičko-tehničkim spravama , nastaju tvorevine kod kojih je teško odlučiti da li pripadaju slikarstvu, vajarstvu ili uopšte umetnosti.“[1] Napisao je pre 45 godina Oto Bihalji-Merin, slikar, istoričar umetnosti, filosof, jedan […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •