KLIMT – DA LI JE SVE TAKO KAO ŠTO IZGLEDA

Gustav Klimt, austrijski da ne kažem pre svega bečki slikar kraja XIX i početka XX veka, čuveni slikar Secesije, jedan od osnivača tzv. Bečke secesije, veliki slikar, neko za koga se može reći da, bar u Evropi, teško da neko nije čuo.

klimt

O njegovoj čuvenoj slici ’Poljubac’ da i ne govorimo, ko zaboga nije čuo ili video ’Poljubac’, ako ništa drugo ono bar na bombonjeri ili hiljadu i jednom suveniru.

Malo manje poznati širokoj, širokoj publici, ali i dalje poprilično poznati onima koji vole slikarstvo ili su imali prilike da prošetaju bečkim muzejima, portreti ’dama iz visokog društva’.

Sve o tome znamo, sve je rečeno o njegovom radu: dekorativan, glamurozan, erotičan, senzualan, malkoc pod uticajem ’zlatnih mozaika’ Ravene – otud pomalo vizantijskog, otac bio zlatar graver i to se naslućuje, savladao pre svega osnove klasične umetnosti i bio dobar đak – sasvim jasno ako gledamo vešto postavljene kompozicije i ritam dekorativnih elemenata, naročito ako obratimo pažnju na portrete majstorski izvedene.

I sve tako, sve znamo, sve nam je jasno, zar ne?

Doba njegovog stvaralaštva je ’Zlatno doba’ Beča, vrhunac ’Zlatnog doba’ je Velika umetnička izložba 1908. godine povodom Dijamantskog jubileja cara Franca Jozefa (60 godina na prestolu), koju Klimt organizuje i otvara sve hvaleći umetnost i njene domete, a vrhunac Velike umetničke izložbe je njegov ’Poljubac’, a ’Poljubac’ veličanstveno uhvatio mit ’bečkih zlatnih godina’, sav sjajan, glamurozan, seksipilan, pun ljubavi…

I sve tako, sve znamo, sve nam je jasno, zar ne?

A onda grom iz vedrog neba. Sasvim nenadano jednog laganog predvečerja „Blještava svetla, brilijantni umovi – priča o tri grada“ prva epizoda BBC-jevog serijala o tri grada: Beču 1908, Parizu 1928. i Njujorku 1951. istoričara umetnosti, doktora nauka Džejmsa Foksa (Dr James Fox), profesora na Emanuel koledžu na Kembridžu.

Onda Ta epizoda o Beču i Fokosva konstatacija ’da smo svi pogrešno shvatili ovu sliku (’Poljubac’)’ i da smo ’svi mi pali u zamku njenog mita’ i moja zaprepašćenost takvom konstatacijom i nakon njegove analize slike moj stid što to sama do sada nisam primetila.

Šta je to Dr Foks video što mi nismo. Dva tela kao jedno ogrnuti prekrivačem kao da su sada ustali sa ljubavne postelje, do sada smo tako gledali na ovaj par, a zapravo… Ona kleči, telo joj je u grču, glava izvijena u pokušaju da izbegne njegov poljubac, zatvorene oči, ali ne u ljubavnom zanosu već u želji da ne gleda ono što joj se dešava, jedna njena ruka pokušava da skloni njegovu koja je čvrsto drži za lice i da se iskobelja, druga prebačena preko njegovih leđa grebe ga po vratu, a on, on je svuda po njoj u naletu želje i nasilja da tu želju ispuni i žeđ ugasi drži je u nepopustljivom zagrljaju.

Poljubac

Poljubac

Da, zaista kada se malo bolje pogleda i pređe preko zlata i ornamenta, sitnog cveća… Da, nasilje, strah, želja da se pobegne.

Potaknuta pogledom iz drugog ugla prelistah još poneka dela Klimtova iz tog perioda, naročito čuvene ženske portrete dama iz visokog društva. One lepe, ten da ga svaka žena poželi, opet ornament, opet zlato, savršena kompozicija, ali njihove ruke? Grč, bol, lica setna, često tužna, a ponajpre bezizražajna.

Margaret Vigenštajn

Margaret Vigenštajn

 

Adela Bloh Bauer I

Adela Bloh Bauer I

Da, bio je Klimt, tada u svojoj 45 godini, etalirani slikar bečke stvarnosti te 1908. godine. Godine dijamantskog jubileja i promocije moći carevine na zalasku, godine Aneksione krize, godine koja je (kasnije će se ispostaviti) bila uvod u ono što će se dogoditi 1914, uvod u raspad velikog carstva i uvod u rađanje nove Evrope. Bio je slikar ’zlatnog Beča’, ali je bio i vešt da kroz zlato i sjaj pokaže da se iza mirne površine neke žestoke sile valjaju i da su „umetnost i politika, snovi i noćne more, stvaranje i uništenje zaključani u fatalnom zagrljaju“.

Čarobna je likovna umetnost, čarobna je njena istorija, samo ponekad zaboravljamo da nije uvek sve kao što to izgleda na prvi pogled.

Slike su preuzete sa stranice www.klimt.com

  • 214
  •  
  •  
  • 1
  •  
  •  
  •  
  •  
Posted in Istorija umetnosti, Umetnost and tagged , , , , , , , , , .

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *