GRADSKI MUZEJ VRBAS

Bio je hladan januarski dan 2017. godine kada je stigla poruka iz Vrbasa. Iz Gradskog muzeja zovu u goste 31. januara na otvaranje izložbe iz Narodnog muzeja Kraljevo o Jeleni Anžujskoj, ali i da ih obiđem i vidim šta se sve dogodilo lepoga kod njih od moje posete u maju 2015. godine za vreme manifestacije Muzeji Srbije deset dana od 10 do 10.

U čemu je razlika između maja 2015. i januara 2017? U mnogo čemu. U maju je ova institucija bila Muzejska zbirka u okviru Kulturnog centra Vrbas, a ovog januara sam u posetu došla Gradskom muzeju Vrbas. Divno zar ne?

I vidi se promena odmah, od natpisa iznad glavnih vrata, preko toga da je prostor koji je sada na raspolaganju muzeju veći nego što je bio na raspolaganju zbirci, da sada imaju prostorije za depoe, prostoriju za konzervatorsku laboratoriju, da su počeli sa katalogizacijom svih artefakata koje imaju, da imaju zbirku arheološku, istorijsku, etnološku i zbirku likovnih umetnosti. Malo li je za jedan muzej u opštini Vrbas.

Glavni ulaz muzeja

Glavni ulaz muzeja

14

Za publiku je svakako najveća vidljiva razlika u izlagačkom prostoru. Kuća u kojoj je Muzej nekada je bila privatna kuća sa apotekom, jednom od tri u Vrbasu pre drugog svetskog rata. Građena je između dva rata, a nakon II svetskog rata dodato je jedno krilo u kojem su sada muzejske kancelarije. Pre nego što je ovde stigla prvo Zbirka, a od decembra 2015. i Muzej u apotekarevoj kući bile su prostorije opštine Vrbas.

Kako je Muzej smešten u gospodskoj kući u centru Vrbasa nekadašnje sobe i saloni sa velikim staklenim vratima i unutrašnjim prozorima koji gledaju na hol, možda su očaravajući za balove i čajanke, ali nisu baš najzgodniji za muzejske galerije. Vredne ruke, dobre zamisli i spremnost nadležnih da izađu u susret doprineli su potpunom preobražaju ovog prostora.

Neki zidovi su uklonjeni, napravljeni su lučni otvori, uklonjeni su i prozori koji su gledali na unutrašnji hodnik, i sve je dobilo svoju namenu. Prostorije u nizu do ulice pripale su stalnoj postavci muzeja ‘Vrbas, čovek i priroda – sinergija ili nešto drugo’. Putovanje kroz istoriju i nastanak Vrbasa, od neolita do početka XX veka. Sve logično, sve jasno, iz jednog u drugo neprimetno se preliva i teče kao i sam život lagano menjajući oblike.

Pogled na stalnu postavku

Pogled na stalnu postavku

08

Kada zagusti sa prostorom, kao što je to slučaj u delu gde se priča o savremenom Vrbasu, Vrbasu s početka XX veka maštoviti ljudi smisle vitrine sa fijokama i problem rešen.

Vrbaško građansko društvo

Vrbaško građansko društvo

Vitrina sa fijokama za izlaganje

Vitrina sa fijokama za izlaganje

U vitrini baner Udruženja zanatlija, a u fioci novac, fotografije članova ... Važno je snaći se

U vitrini baner Udruženja zanatlija, a u fioci novac, fotografije članova … Važno je snaći se

I cipelice su u fioku stale

I cipelice su u fioku stale

Središnji niz prostorija namenjen je tematskim izložbama, ovoga puta u gostima je bila ‘Jelena, velika kraljica’. Za razliku od zagasito crvenih zidova Vrbaške priče, ovde su zidovi beli, neutralni spremni da prihvate svaki izazov.

Izložba u Gradskom muzeju Vrbas Fotografija Majda Sikošek

Izložba u Gradskom muzeju Vrbas
Fotografija Majda Sikošek

Unutrašnji hol spretno je iskorišćen kao još jedan dodatak za izlaganje. Nešto što bi moglo da bude smetnja postalo je koristan prostor.

Mnogo toga važnog i zanimljivog ima da pokaže ovaj mladi Gradski muzej. Kao što je na primer priča o crkvici sa lokaliteta Šuvakov salaš – Klisa. Crkva sa tri apside iz XIII veka, što je veoma neobično s obzirom da se prve trikonhalne crkve javljaju tek krajem XIV veka, ukrašena freskama i pozlaćenim ikonama – velika za to vreme i očigledno važna. Na tom lokalitetu pronađeni su i dokazi o prvim naseobinama iz doba starčevačke kulture.

Ostaci fresaka

Ostaci fresaka

Interesantan je i podatak da je posed na kome se nalazi Šuvakov salaš ugarska kraljica Marija darovnicom iz 1387. poklonila Nikoli II Gorjanskom, prijatelju  i zetu Stefana Lazarevića (bio je oženjen Stefanovom sestrom Teodorom). Naselje je nestalo početkom XVI veka kada su i naselje i crkva spaljeni.

Puno je zanimljivih, intrigantnih priča i artefakata u ovom mladom muzeju, pred čijom ekipom je puno posla. No, Vesna Grgurović arheološkinja i rukovodilac muzeja, Boro Vojinović istoričar kustos, Pavle Orbović istoričar kustos i dokumentaristiknja Biljana Muhadinović (za koju se nadaju da će kod njih doći za stalno, a ne samo povremeno) puni su ideja, entuzijazma i volje, želje da od kolega nauče sve što je važno da bi muzej na noge postavili i razvijali pa ih taj posao ne plaši.

Pseudofibula, slovenska antropozomorfna jedina takve vrste koja je pronađena van matičnog područja južne Rusije

Pseudofibula, slovenska antropozomorfna jedina takve vrste koja je pronađena van matičnog područja južne Rusije

Pseudofibula

Pseudofibula, kopija orginalnog artefakta koji se nalazi u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu

Sa gospođom Grgurović smo razgovarali o Muzeju i promenama, a iskoristili smo i priliku da među prvima najavimo njihove aktivnosti tokom manifestacije Muzeji Srbije deset dana od 10 do 10. Ne propustite da saznate kakav vas provod očekuje u maju u ovom zanimljivom bačkom gradiću.

Razgovor vodila – Majda Sikošek

Fotografije – Majda Sikošek

  • 45
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
Posted in Muzeji i galerije, Umetnost and tagged , , , , , , , , , , , .

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *