SPOMEN ZBIRKA DRAGIŠA BRAŠOVAN

Muzej primenjene umetnosti u Beogradu ugostio je izložbu iz Galerije Matice srpske. Nesvakidašnju izložbu, izložbu koja nas upoznaje sa privatnom stranom velikog arhitekte Dragiše Brašovana. Supruga Viktorija Brašovan i poćerka Olga Kovačev želele su da sve ono što je činilo dušu stana u Strahinjića bana u kojem je od 1941. do svoje smrti 1965. godine […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

NA PRAŠKOM KVADRIJENALU

Kako će se Srbija predstaviti na Praškom kvadrijenalu scenskog dizajna i scenskog prostora 2019. Praško kvadrijenale scenskog dizajna i scenskog prostora osnovano je 1967. godine kako bi u žižu umetničke javnosti, bar u toku trajanja Kvadrijenala, dovela stvaralaštvo koje je često u senci velikih glumačko-rediteljskih ostvarenja, a bez kojeg ta ista ostvarenja ne bi bila […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

HILJADU I DRUGA NOĆ

Hiljadu i druga noć – izložba o prvom umetničkom balu u Beogradu Priča o prvom umetničkom balu počinje sa željom umetnika i intelektualaca beogradskih da prestonica nove, velike države, konačno dobije svoju umetnički paviljon/galeriju, mesto gde će svoje radove izlagati raznoliko umetničko bratstvo. Oformljeno je Udruženje prijatelja umetnosti „Cvijeta Zuzorić“, no od ideje i želje […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

NESVRSTANI SUVENIRI MAJE GECIĆ

Esej o izložbi u Muzeju primenjene umetnosti „Do pomeranja intelektualnih ocena dolazi i usled susreta umetnosti i nauke u veku kibernetike. Zahvaljujući novom gradivu i optičko-tehničkim spravama , nastaju tvorevine kod kojih je teško odlučiti da li pripadaju slikarstvu, vajarstvu ili uopšte umetnosti.“[1] Napisao je pre 45 godina Oto Bihalji-Merin, slikar, istoričar umetnosti, filosof, jedan […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

KLASIČNO I SIMBOLIČNO

Klasično i simbolično, prstenje i minđuše od antike do srednjeg veka Kako to već dobri običaji nalažu svake godine početkom novembra u Muzeju primenjene umetnosti se povodom Dana muzeja otvara značajna studijska izložba – ove godine izložba pod nazivom ‘Klasično i simbolično, prstenje i minđuše od antike do srednjeg veka’. Na otvaranju, na žalost, nisam […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

REBEKA AMODAJ JAKOVLJEVIĆ

Beogradske vedete i vedute Za ovu priču serijala „Beogradske vedete i vedute“ ponovo sam se zaputila u Muzej primnjene umetnosti u goste mr Bojani Popović, muzejskoj savetnici. Razgovarale smo o ženi koja je, savremenim jezikom govoreći, bila trendseterka, influenserka i nenadmašna modna kreatorka, ili jednostavnije rečeno osoba koja je stvarala beogradsku modu između dva svetska […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

ANASTAS – VIŠEMEDIJSKI UMETNIK

Godina ova 2017. samo što nije završila svoj krug oko Sunca. Kakva je bila to ćemo znati kada postane istorija i kada se od nje malo odmaknemo. Da je bila jedna od onih sa važnim jubilejima bila je. Tako je, da se podsetimo, ovo godina u kojoj je na dostojan način obeleženo dvesta godina od […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

ANASTAS JOVANOVIĆ – PRVI U SVEMU

Pre tačno dve stotine godina rođen je Anastas Jovanović. Kada bi se istorije pisale malo drugačije, više kao istorije društva i razvoja njegova veličina zasenila bi mnoge vojskovođe, državnike i ine koji su krojili političko/vojnu istoriju. Izrezavši uspešno nekolicinu ćiriličnih slova u slovolivnici upravo osnovane Državne štamparije 1832. godine od velikoga knjaza Miloša dobio je […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

KATARINA MLADENOVIĆ

Beogradske vedete i vedute Serijal Beogradske vedete i vedute u ovom nastavku pripoveda priču o jednoj izuzetnoj ženi, hrabroj, jakoj, istrajnoj, talentovanoj, ženi vizionaru. Ženi koja je tipična predstavnica više građanske klase prve polovine XX veka, a opet ženi koja je samouvereno iskoračila iz ‘zadate’ uloge kako bi izbavila porodicu iz nevolje. Kroz razgovor sa […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

DOKUMENTARNI SERIJAL OSLOBAĐANJE

U januaru 2017. nakon višemesečnih priprema i istraživanja objavila sam tekst pod nazivom Oslobađanje postavivši pitanje: Šta je to zajedničko za arhitekturu s kraja XIX i početka XX veka, pokretu za emancipaciju žena s kraja XIX i početka XX veka i žensku modu iz tog istog perioda?  Te konstatujući: Ako bi to zajedničko trebalo opisati jednom […]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •